foto: C. Sloman

Gladwell: Ljudi ne mogu više biti pesimisti…

"Očekujte manje hijerarhije a više nade”, kaže autor knjige Outliers

Malcolm Gladwell je uvjeren da će svijet nakon covida biti puno bolji i da će taj svijet nuditi više nade u odnosu na vrijeme prije pandemije. Svoja razmišljanja obrazložio je u govoru koji je održao na virtualnom Adobe Summitu prošle sedmice, a njegove riječi tjeraju na razmišljanje.

Gladwell je najpoznatiji po svojim bestselerima Outliers (Izvan okvira) i The Tipping Point (Prekretnica), a nedavno je objavio i knjigu The Bomber Mafia (Bombarderska mafija) o Drugom svjetskom ratu. Svoje izlaganje je započeo napomenom da “samo budala daje prognoze, posebno o budućnosti”, te da bi se njegova vizija budućnosti mogla pokazati pogrešnom. Ali, rekao je, “mislio sam da bi bilo zanimljivo bar pokušati ponešto prognozirati.”

Radije biramo mreže nego hijerarhije

Gladwell je na početku govorio o razlikama između hijerarhija i mreža. Naprimjer, rekao je da je kampanja Martina Luthera Kinga za ukidanje segregacije u Birminghamu, u državi Alabami, organizirana kao hijerarhija. King je u velikoj mjeri bio na komandnoj poziciji i vrlo je pažljivo planirao kampanju. Uporedite to s protestima pokreta Black Lives Matter održanim prošlog ljeta, za koje je Gladwell kaže da su funkcionirali kao mreža. Pokret BLM ima grupu vođa, a ne samo jednog vođu, pri tome njihove vođe nisu bile na čelu niti su komandovale demostrantima. Za razliku od Kingovih izuzetno disciplinovanih učesnika marša koji su slijedili precizne upute, od demonstranata BLM pokreta je zatraženo da budu miroljubivi i dobili su smjernice šta da rade kako bi se zaštitili, ali su svoje stavove mogli izražavati na bilo koji način i po vlastitom izboru.

Hijerarhija ima dugu istoriju, ali stvaranje mreža je moderniji način funkcioniranja, kaže Gladwell. Prije nekih četrdeset godina sama ideja da biste svoj dom mogli iznajmiti nekom neznancu na nekoliko dana (kao što to danas možete uraditi putem Airbnba), zvučala bi suludo, dodao je. “Niko u Americi to ne bi bio spreman prihvatiti. No, u svijetu u kom se udomaćila uvezanost u različite mreže, u kojem je ideja fleksibilnih, otvorenih i decentraliziranih dogovora postala uobičajena, takva ideja ima smisla.”

Koji model je bolji? I hijerarhije i mreže imaju svoje prednosti i nedostatke, kaže Gladwell. “Postavlja se jedno važno pitanje: koji od ova dva modela prednjači?” Prije pandemije, oba su ova modela bila uobičajena, ponekad u harmoniji jedan s drugim, a ponekad u sukobu, tvrdi Gladewell. “No, mislim da je s pojavom i širenjem pandemije mreža pobijedila. Ono što smo naučili iz iskustva pandemije je jasno preferiranje organizacije putem mreža u odnosu na stari način organiziranja putem hijerarhija.” To je djelimično rezultat značajne lekcije koju smo svi naučili o radu od kuće i fleksibilnom načinu rada. “Imali smo sistem koji je postojao stotinama godina, a u okviru kojeg su zaposlenici svakog radnog dana išli na određeno radno mjesto u određeno vrijeme da bi tu njihove aktivnosti nadzirali iskusniji menadžeri. Taj sistem smo naprosto odbacili, bukvalno preko noći.”

Pobjeda mreže vidljiva je u načinu na koji se vrši vakcinisanje, dodao je. Ljubitelj hijerarhije unajmio bi nekog penzionisanog generala da nadgleda operaciju vakcinacije i svi bi dobili broj koji bi bio zasnovan na njihovom broju socijalnog osiguranja. Svi bi dobili e-mail ili SMS u kom bi im bilo tačno rečeno kad i gdje trebaju doći da bi se vakcinisali. No, umjesto ovakvog pristupa, kaže Gladwell, “postupili smo koristeći se modelom mreže. Dali smo slobodu državama, gradovima da rade što god žele. Građani preuzimaju odgovornost, sami dolaze do informacija gdje i kad trebaju doći. Pravila koja se odnose na utvrđivanje prioriteta prilikom vakcinacije se mijenjaju svakih nekoliko sedmica, a mogu se naći na web stranici koja je lako dostupna.” Šta je rezultat takvog otvorenog, fleksibilnog, decentraliziranog plana vakcinacije? “Vjerovatno najbolje organizirana vakcinacija na svijetu, ako izuzmemo Izrael”, tvrdi on.

Drugim riječima, mreža je pobijedila. “Dobili smo dokaz koliko je sistem mreže dobar za rješavanje modernih problema. Mislim da sada više nema povratka na staro.”

Učimo biti optimisti

“Ako se osvrnete na godine koje su prethodile pandemiji, ne možete da ne primijetite koliko su naša razmišljanja o svemu bila crna i depresivna”, kaže Gladwell. “Brinuli smo o budućnosti. Brinula nas je sposobnosti naših institucija da se nose sa problemima modernog svijeta. Veliki je broj onih koju su bili istinski pesimisti u pogledu naše sposobnosti da riješimo probleme koje smo predviđali za budućnost.”

Ono što je promijenilo takav način razmišljanja nije sama pandemija nego odgovor nauke na pandemiju. “Dešavanja tokom protekle godine su bez presedana u istoriji medicine”, kaže Gladwell. Virus je identificiran u decembru 2019. godine, a sekvenciran je online početkom januara 2020. “Moderna je razmotrila utvrđenu sekvencu i napravila vakcinu tokom jednog vikenda. Klinička ispitivanja su se provodila do marta, a u decembru iste godine počela je vakcinacija s sigurnošću od 95%.”

Ako pogledate ovaj razvoj situacije, kaže on, “mislite li da će u ovoj zemlji i dalje postojati snažan antivakserski pokret, uprkos činjenici da smo jednu smrtonosnu bolest uspjeli zaustaviti u roku od godinu dana? Ja vjerujem da neće.” A onda je postavio pitanje: “Da li zaista vjerujete da ljudi mogu i dalje biti pesimisti po pitanju naše sposobnosti da rješavamo probleme?”

Gladwell je uvjeren da ne mogu. “Mislim da sada živimo u jednom sasvim drugačijem svijetu”, zaključuje. “I taj svijet je puno bolji. To je svijet koju nudi puno više nade i mnogo je jači i otporniji. To je svijet za koji moramo biti spremni.” Nadajmo se da je u pravu.

#prevodi

Šta ne razumijemo o fašizmu
O toleranciji bolesti
Problem s filantropijom
Le Guin: O piscima i slobodi
Novi globalni ekonomski lider
Turska u sukobu sa svima
Cohenov duh u eri Trumpa
Carver: Strah 
Sartre i čudo rođenja
Zagonetna veza korone i sna
Antibiblioteka Umberta Eca
Borges, Márquez, Cortázar
Klein: Nona Flora
Žene koje su promijenile nauku
Zaid: Budućnost knjige
Daft Punk prije epiloga
Vincentovo pismo Theu
Sandomir: Flory, Flory…
Potop i klimatska katastrofa
Roth: Zombi demokratija
Kako pomoći Ujgurima
Afganistan – istine i laži
Bolničke covid statistike
Fotograf za besmrtnost