Tokom karijere, osnivač WikiLeaksa Julian Assange uspio je razljutiti obje najveće američke političke stranke.
Kada je WikiLeaks prvi put počeo objavljivati dokumente koji su procurili iz Američke vojske i State Departmenta za vrijeme Obamine administracije, Assange je naišao na osudu političara iz Republikanske, kao i iz Demokratske stranke. Obamino Ministarstvo pravde protiv njega je pokrenulo istragu i zamalo podiglo optužnicu prema odredbama Zakona o špijunaži. Obamina administracija odustala je od optužbi samo zato jer je shvatila da bi takve optužbe mogle za posljedicu imati i krivično gonjenje nekoliko novinara i novinskih kuća, uključujući i New York Times koji je sarađivao s Assangeom na objavljivanju priča zasnovanih na dokumentima koji su dati WikiLeaksu.
Tokom svoje kampanje 2016. godine, Donald Trump je redovno hvalio WikiLeaks zbog objavljivanja dokumenata koji su procurili iz Demokratske stranke, uključujući i dokumente iz kampanje koju je vodila Hillary Clinton. WikiLeaks je došao u posjed ovih dokumenata putem ruskih obavještajnih izvora, koji su uspješno hakirali Demokrate. Demokratska stranka je zbog toga bila bijesna na Assangea i na WikiLeaks, a taj njihov bijes još uvijek ne jenjava.
No, nakon što je Trump preuzeo predsjedničku dužnost, njegova administracija okrenula se protiv Assangea. Trumpovo ministarstvo pravde podiglo je optužnicu koju je prvobitno razmatrala Obamina administracija. Trump je odbio pomilovati Assangea u posljednjim danima svog predsjedničkog mandata, uprkos intenzivnom lobiranju Assangeovih saveznika i zagovornika slobode medija. Assange je ostao u britanskom zatvoru.
Sada predsjednik, treći u nizu, mora odlučiti šta da radi s Assangeom, a prvi pokazatelji ne idu u prilog osnivača WikiLeaksa.
Očekuje se da će Ministarstvo pravde nastaviti s pokušajima da Velika Britanija Assangea izruči Americi, kako bi se suočio s optužnicom koju je podigla Trumpova administracija. U januaru je britanska sutkinja odbila zahtjev za izručenje Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdeći da je njegovo mentalno stanje toliko loše da bi mogao počiniti samoubistvo ukoliko bi bio pritvoren u okviru američkog zatvorskog sistema. Sutkinja je odredila petak, 12. februar, kao krajnji rok da američko Ministarstvo pravde podnese žalbu na odbijanje presude o izručenju. Ministarstvo pravde je saopštilo da namjerava uložiti ovu žalbu.
Grupa organizacija za slobodu štampe, uključujući Fond za odbranu slobode štampe, čiji sam direktor, je početkom ove sedmice poslala pismo Ministarstvu pravde tražeći da obustavi postupak protiv Assangea. Ali, odluka Bidenovog Ministarstva pravde da nastavi napore Trumpove administracije u cilju izručenja Assangea ukazuje da bijes dvije najveće američke političke stranke usmjeren na osnivača WikiLeaksa djeluje zasljepljujuće na vođe obje stranke koje zbog toga nisu u stanju sagledati šta bi Assangeovo procesuiranje moglo značiti za slobodu šampe.
Činjenica da američko političko rukovodstvo u tolikoj mjeri prezire Assangea – i da bi veliki broj američkih zvaničnika iz obje stranke bio sretan da vidi Assangea u američkom zatvoru – mogla bi rezultirati donošenjem vrlo lošeg zakona koji bi mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju američkom novinarstvu. Ukoliko bi procesuiranje Assangea bilo uspješno, njime bi se uveo jedan opasan zakonski standard. Time bi se otvorila mogućnost da organi vlasti procesuiraju novinare zbog objavljivanja povjerljivih podataka, čak i ukoliko takve podatke objave u interesu javnosti.
Assangeov predmet nema nikakve veze s njegovom ulogom u hakiranju Demokratske stranke iz 2016. godine. Optužnica se odnosi na curenje tajnih vojnih dokumenata i dokumenata State Departmenta do kojih je došao WikiLeaks prije više od deset godina i fokusira se na Assangeov odnos sa Chelseom Manning, bivšom obavještajnom analitičarkom američke vojske koja je bila njegov izvor. Trumpovo Ministarstvo pravde je u optužnici navelo da je Assange pomagao Manning u nastojanjima da dobije pristup bazi podataka američke vojske, a optužbe protiv Assangea su kasnije proširene, te je protiv njega podignuta optužnica u skladu s Zakonom o špijunaži.
Predmet protiv Assangea mogao bi omogućiti tužiocima da vode krivične postupke protiv novinara koji dođu u posjed tajnih podataka organa vlasti na osnovu interakcije sa svojim izvorima. Tužitelji mogu pregledati elektronsku komunikaciju novinara i njihovih izvora, te na osnovu toga pokušati utvrditi mogu li podići optužnice protiv novinara na osnovu zakona o zabrani hakiranja, ukoliko se utvrdi da podstiču svoje izvore da im na raspolaganje stave tajne informacije. Novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom širom SAD-a mogli bi se suočiti s optužbama da snose krivičnu odgovornost već i zbog samog sastajanja sa svojim izvorima informacija i ohrabrivanja tih osoba da podijele informacije koje imaju.
Time bi bilo skoro nemoguće da novinari oštro pišu i izvještavaju o radnjama Pentagona, CIA-e ili Agencije za nacionalnu sigurnosti čime bi se, u konačnici, ugrozili osnovni principi na kojima počiva američka republika.