U Sarajevu izlaze knjige kao u sretna vremena i kao u zemljama koje nazivamo sretnim. Neke od tih knjiga su pravi autorski i izdavački podvizi, zasnovani na podrobnim istraživanjima u koje nema sumnje. Plod su rada koji nije kolektivan, rad je posve individualan. Pojedinci su učinili više nego što bi današnji instituti mogli učiniti.
Tarik Haverić je bez pomoći ikakvih instituta sam samosam napisao pa objavio bosansku pentalogiju, Slobodan Blagojević trotomnu veliku knjigu lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, radio na njoj preko četrdeset godina, isto samosam, Valerijan Žujo je sastavio i objavio dva dvotomna enciklopedijska djela “Leksikon Sarajeva” i “Glosar Sarajevskog atentata”, i on sam samosam. Njima se početkom ove godine pridružio i Nenad Fišer knjigom “Anatomija grijeha”, koja je jedinstven podvig još jednog samosamoga Sarajlije.
Knjiga je obimna, dimenzije su joj, u centimetrima, dužina 25, širina 17,5, debljina 5,5, težina joj je 1.382 grama, a broj strana 740. To je najdeblja knjiga izdavača po imenu Nomad. Osma je po redu, a dosadašnjih svih sedam jedva nadmašuju ovu jednu. Fišerov opus magnum, štampan u ciglih 300 primjeraka može se nabaviti u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, i kod izdavača: [email protected]. Može i u Beogradu, u knjižari Beopolis.
Prema računanju izdavačevu, trošak za štampanje ove knjige ima da bude nadoknađen tek kad se proda cijelo prvo izdanje. Plaha vremena došla za samostalne izdavače: izdavati knjige, pa neka su i najbolje, kao što je ova Fišerova, jedan je od najsigurnijih načina da se novac utroši, a da se ne povrati.
Ako vjerujemo tvrdnjama nekih pisaca da knjige imaju svoju dušu, onda bi neki pisci mogli tvrditi kako među knjigama ima i seljenja duše. Kod Fišerove “Anatomije grijeha” moglo bi se utvrditi da je ta metempsihosa načinila jedinstvenu putanju iz knjige u čovjeka. Evo kako.
Krajem sedamdesetih godina izišla je u Beogradu knjiga Đure Šušnjića “Ribari ljudskih duša”. Bila je jako čitana, danas bi se najprije reklo da je bila i jako dobro prodavana. Imala je barem četiri izdanja, a izdanja takvih knjiga su u Jugoslaviji u pravilu imala po dvije hiljade primjeraka. Knjiga ima i podnaslov: “Ideja manipulacije i manipulacija idejama”.
Knjiga je do danas ostala najbolji priručnik o manipulaciji ljudima putem manipulacije idejama na našem jeziku. Pisana je s marksističkog gledišta i poneki kritički glas je još onda znao prigovoriti Šušnjiću što Bog u njegovoj knjizi, naslovljenoj inače biblijski, postoji samo kao simbol za manipulaciju. A Isus je pozvao svoje sljedbenike ribare Simona i Andriju da ga slijede i da umjesto riba love ljudske duše. I tako dalje, prvi ribari ljudskih duša su apostoli Simon (Petar) i Andrija.
Ravno pedeset godina kasnije od Šušnjićeve knjige o ribarenju ljudskih duša pojavljuje se knjiga kojoj se autor preziva nikako nego ribarski: Fišer. On Šušnjićevu knjigu u svojoj naziva brilijantnom i dragocjenom, ali ide i dalje i dublje od svoga prethodnika. Ribarenje ljudskim dušama, koje se izvodi iz Biblije, ribar Fišer vidi kao neprekinut proces, nalazi ga i gleda ga i onamo gdje je jedva primjetan. Tako, on jedno poglavlje među poglavljima, posvećuje spinovanju, riječi što je iz američke kulture “koja je vodeći rasadnik termina i fraza vezanih za propagandu” ušla u mnoge jezike i onamo zadržala ili poprimila drugi oblik.
Porijeklo riječi spin nalazi se u američkom ribarskom rječniku, gdje označava naročitu pločicu koja služi kao mamac za ribe grabljivice. Takav se mamac pod nazivom Spin Doctor prodavao šezdesetih godina u Americi, a uvodničar New York Timesa ga je prenio u politiku u vrijeme predsjedničke kandidature R. Reagana.
No oprezni ribar ribara ljudskih duša Fišer nemajući jasne i nedvosmislene potvrde za svoju misao, ovu ovako zapisuje: “Čak i ako je u pitanju samo koincidencija, nije li intrigantno da ime koje je krenulo iz svijeta ribolovaca na kraju okonča i trajno se udomi među ‘ribarima ljudskih duša’.” Poglavlje o spinovanju je blistavo jasno, a primjer je naučnog jezika, razumljivog i onom čitaocu koji nema diplomu sociologije. Takva su i sva poglavlja ove tematski potmule i, uprkos potmulosti, lijepe knjige.
Grijeh u naslovu knjige je više “greška” nego “grijeh” u religijskom značenju. A greška je greška neprilagođenosti, greška nepristajanja, grijeh ličnog nepristajanja, onaj koja izaziva da se na grešniku primjenjuju mjere ‘popravljanja’, sa ciljem da mu stavi na znanje da je vlasnik tiganja onaj što ga uvijek drži za dršku, a onaj koji tiganju nije vlasnik, ne može dršku dohvatiti ni kad je tiganj vreo.
Teme manipuliranja, indoktriniranja, namamljivanja, mentalnog anesteziranja ljudi putem najrazličitijih mogućnosti ostavljaju čitaoca zapanjenim. Manipulaciji ljudima putem manipulacije jezikom, ribar takvih manipulatora Fišer posvećuje podrobno sastavljeno poglavlje “O jeziku rode da ti pojem” u kojem se nalaze kolosalni primjeri te i takve manipulacije.
Tu saznajemo da je današnja sintagma “politička korektnost” upotrebljena prvi put 1932. godine i da je to učinio čovjek po imenu Harrison George, vođa američkih komunista, koji je tako označio program Ujedinjene farmerske lige. Kazao je da bi jezik toga programa teško razumio ikoji farmer, ali je ovaj ipak “politički korektan”. To je izloženo sažeto, a opet djeluje izdašno, cijela povijest te podmukle sintagme i njena preobrazivost u vremenu, a i u prostoru, od Amerike do SSSR-a.
Ima i komentar lista New York Times iz 1934. o nestanku lične slobode u Trećem Rajhu: “Svi novinari moraju imati dozvolu da bi se bavili svojim pozivom, a takve dozvole se izdaju samo čistim ‘arijevcima’ čiji su stavovi politički korektni.” U tom poglavlju Fišer se bavi i neprolaznim svjedočanstvima o nasilju nad jezikom u Trećem Rajhu.
Zaključuje da jezik nacista nije rezultat nacistički orijentiranog duha, već taj duh nastaje iz nacistički usmjerenog jezika. I navodi Klempererove riječi: “Riječi mogu biti poput malenih doza arsenika: progutaju se neopaženo, čini se da nemaju učinka, ali onda, nakon nekog vremena, ipak nastupa toksička reakcija.” Iako se Fišer ne bavi manipulacijom i propagandom koja se odvijala na području našega jezika, sam čitalac će zaključiti da smo nešto od Klempererove dijagnoze osjetili i sami u jezičnom ratovanju naših zavađenih i pokvarenih jezikoslovaca.
Iza svih oblika manipulacije i propagande, strogo gledano, stoji laž. Ako se priklonimo Augustinu, koji smatra da je laž iskaz dat u namjeri da prevari, onda se zavođenja putem riječi u reklamama moraju smatrati lažima. Pa ni sumnja, domišljato i davno prije Augustina izložena u Platonovu “Kratilu”, o prirodnom ili konvencionalnom porijeklu jezika ne navodi Platona da traži uzrok laži izvan samih stvari, koje, kada nisu a budu izrečene kao da jesu, izazivaju “lažan govor”.
Upravo veličanstven je Fišerov primjer za ortakluk propagande i reklame sa američkog tržišta cigareta, iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada je American Tobacco Company, krenuo da osvaja ženska srca i pluća, prodajući nikotinsku ovisnost kao simbol emancipacije. Strahoviti uspjeh s prodajom cigareta Lucky Strike pokušali su slijediti i drugi proizvođači duhana nudeći svoju verziju idealne cigarete za žene. Iz Amerike je sedamdesetak godina kasnije došlo i ovo što imamo danas: zabrana pušenja u zatvorenim prostorima.
Ova rubrika je premala da bi u nju mogao stati samo katalog onoga što je stalo u poglavlja ove čudesne knjige, koja liči na alpsku visoravan obasjanu suncem, a oko nje se s visova čuje grmljava. Jasna rečenica i dosljedna razumljivost, skladnost u gradnji poglavlja, čine da mi ova knjiga uđe u red onih koje liče na ona vrata od bronze na krstionici glavne rimske crkve San Giovanni in Laterano, koja imaju tako povozite šarke da ih može otvoriti i dječja ruka.
A u unutrašnjosti njihovih izdašnih krila ima i srebra i zlata, pa su ta krila teška svako po osam stotina kila, pa kad se otvaraju, čuje se zvuk koji podsjeća na zvuk orgulja. A blago ironičan i otmjen stil ove knjige vuče me da i za nju kažem ono što rijetko za koju kažem, da ponovim onaj natprirodno sumanuti aforizam Lichtenbergov: Ko dva para hlača ima, neka jedne proda, pa neka kupi ovu knjigu.